Skip to main content

Pojam, prava i obaveze preduzetnika kao specifične forme privrednog subjekta, su regulisane i uređene Zakonom o privrednim društvima. Prema zakonu, preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice, koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, smatra se preduzetnikom u smislu zakona, ukoliko je tim propisom to određeno.

Član 85. Zakon o privrednim društvima propisuje da „preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom i u tu imovinu ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti.“ Nadalje, kao vrlo bitna karakteristika preduzetnika je zakonska regulativa koja striktno naglašava da odgovornost za obaveze preduzetnika ne prestaju brisanjem preduzetnika iz registra. Isti zakon kaže da preduzetnik može doneti odluku o nastavku obavljanja delatnosti u formi privrednog društva, pri čemu se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju date forme društva, ali fizičko lice (vlasnik preduzetničke radnje) ostaje odgovorno celokupnom svojom imovinom za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti do trenutka brisanja preduzetnika iz registra odnosno promene forme u društvo sa ograničenom odgovornošću.

Kako bi zakonske odredbe u vezi preduzetnika bile jasno protumačene, poželjno je angažovati stručno pravno lice koje se bavi pitanjima iz privrednog prava (advokat za privredno pravo). Advokat za privredno pravo pruža brojne usluge iz ove oblasti, počev od savetodavnih, pa do zastupanja u sudskim postupcima. Advokat za privredno pravo priprema i podnosi svu neophodnu dokumentaciju za registraciju preduzetnika i izrađuje potrebna interna dokumenta. Izrada, pregled i pregovaranje ugovora sa dobavljačima, kupcima, partnerima i zaposlenima su pravne usluge koje pruža advokat za privredno pravo. Advokat za privredno pravo se bavi i pitanjima kao što su poresko savetovanje preduzetnika, zaštita intelektualne svojine, usklađivanje poslovanja sa zakonskim promenama. Savetovanje u vezi sa zapošljavanjem, radnim ugovorima, otpuštanjima i rešavanjem radnih sporova su aktivnosti koje su u delokrugu poslova koje pruža advokat za privredno pravo, angažovan od strane preduzetnika. Advokat za privredno pravo može zastupati preduzetnika u sudskim sporovima, arbitražama i medijacijama, podnositi žalbe na presude i zastupati preduzetnika pred višim sudovima.

Primer iz sudske prakse (presuda Vrhovnog kasacionog suda Rev 2493/2020 od 21.01.2021. godine) ukazuje na odgovornost vlasnika preduzetničke radnje za obaveze nastale u toku obavljanja preduzetničke delatnosti, koje se ne gase (i dalje su važeće) gašenjem odnosno brisanjem preduzetnika iz nadležnog registra. Osnivač preduzetničke radnje odgovora celokupnom ličnom imovinom za obaveze nastale u vezi preduzetničke delatnosti do momenta brisanja preduzetnika iz nadležnog registra zbog nastavljanja obavljanja delatnosti u formi privrednog društva. Izrada, pregled i pregovaranje ugovora sa dobavljačima, kupcima, partnerima i zaposlenima.

Iz obrazloženja:

„Prema utvrđenom činjeničnom stanju, između tužioca i tuženog, u to vreme u svojstvu preduzetnika, postojala je višegodišnja poslovna saradnja. Tuženi je na osnovu usmenog sporazuma isporučivao robu tužiocu nakon avansnih uplata cene. Po profakturama od 25.03.2014. godine i 26.05.2014. godine, tužilac je avansno uplatio iznos od 14.256,00 evra. Tužiocu je isporučena roba u vrednosti od 6.481,80 evra i vraćen mu je iznos od 874,20 evra dana 26.08.2015. godine, a preostali deo avansa tuženi je zadržao. Takođe je utvrđeno da je rešenjem Agencije za privredne registre BD 64489/2014 od 29.07.2014. godine registrovano osnivanje društva „Papeterija“ d.o.o. Čačak. Navedeno rešenje sadrži napomenu da je društvo „Papeterija“ d.o.o. Čačak osnovano odlukom preduzetnika AA o nastavku obavljanja delatnosti u formi privrednog društva. Radnja za proizvodnju i prodaju papira i kartona „Papeterija“ iz Preljine je brisana iz registra dana 29.07.2014. godine. Kod napred utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepeni sud na osnovu člana 85. i člana 92. Zakona o privrednim društvima izvodi zaključak da odgovornost tuženog za obaveze nastale u toku obavljanja preduzetničke delatnosti nije ugašena brisanjem preduzetnika iz nadležnog registra. Kako je utužena obaveza nastala pre prestanka položaja preduzetnika, te kako tuženi po zakonu ličnom imovinom odgovara za ovu obavezu, to je tužbeni zahtev usvojen za iznos avansa za koji nije isporučena roba od 6.900,00 evra. U žalbenom postupku izloženo stanovište Apelacioni sud u Kragujevcu ne prihvata, nalazeći da tuženi nije pasivno legitimisan u ovom postupku. Ovakav stav je obrazložen navodima da tuženi, kao preduzetnik, nije brisan iz registra zbog prestanka postojanja, već zbog promene pravne forme i nastavka obavljanja delatnosti u formi privrednog društva koje je, kao pravni sledbenik, preuzelo ranije nastale obaveze preduzetnika. Prema stanovištu Vrhovnog kasacionog suda, shvatanje drugostepenog suda je zasnovano na pogrešnom tumačenju i primeni relevantnog materijalnog prava. Obavljanje privredne delatnosti, prema odredbama Zakona o privrednim društvima moguće je u formi privrednog društva ili po posebnim pravilima kojima je regulisan institut preduzetnika. Prema članu 83. tog zakona, preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Dakle, aktom registracije fizičko lice stiče svojstvo preduzetnika, sa svim pravnim posledicama koje iz toga proizlaze. Jedna od najznačajnijih karakteristika preduzetništva je zakonom propisana odgovornost celokupnom (ličnom) imovinom za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti, koja ne prestaje brisanjem (član 85. istog zakona). Ukoliko preduzetnik tokom poslovanja ustanovi da je za njega povoljnije da delatnost obavlja u formi privrednog društva, to je slobodan da se koristi pravom predviđenim članom 92. Zakona o privrednim društvima. Ovim članom zakona je propisano da preduzetnik može doneti odluku o nastavku obavljanja delatnosti u formi privrednog društva, pri čemu se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju date forme društva (stav 1). Na osnovu odluke iz stava 1. ovog člana vrši se istovremeno brisanje preduzetnika iz registra privrednih subjekata i registracija osnivanja privrednog društva iz stava 1. ovog člana koja preuzima sva prava i obaveze preduzetnika nastale iz poslovanja do trenutka osnivanja tog privrenog društva (stav 2). Nakon gubitka svojstva preduzetnika u skladu sa stavom 2. ovog člana to fizičko lice ostaje odgovorno celokupnom svojom imovinom za sve obaveze nastale u vezi obavljanja delatnosti do trenutka brisanja preduzetnika iz registra (stav 3). Iz citirane odredbe zakona proizlazi da društvo sledbenik u momentu osnivanja preuzima na sebe obaveze nastale u vezi preduzetničke delatnosti, po stavu 2. člana. Međutim, time se ne isključuje njegova odgovornost ličnom imovinom za sve obaveze nastale u vezi obavljanja delatnosti do trenutka brisanja preduzetnika iz registra, po stavu 3. istog člana. Pravilo iz stava 3. citiranog člana drugostepeni sud zanemaruje, što za posledicu ima pogrešnu primenu materijalnog prava prilikom ocene pasivne legitimacije. Tuženi je pasivno legitimisan u ovom sporu. Nema mesta zaključku da dejstvo pravila iz odredbe stava 2. člana 92. Zakona o privrednim društvima derogira primenu pravila iz stava 3. istog člana. Naprotiv, ove odredbe imaju zajednički cilj, koji se ogleda u tome da se pojača odgovornost fizičkog lica, ranijeg preduzetnika, radi zaštite poverilaca. Ukoliko bi sva prava i obaveze preuzelo društvo sledbenik, a bez odgovornosti ranijeg preduzetnika, to bi se derogiralo opšte pravilo o odgovornosti preduzetnika ličnom imovinom iz člana 85. Zakona o privrednim društvima, kao jedno od osnovih obeležja ovog oblika obavljanja delatnosti. Vlasnik preduzetničke radnje bi u tom slučaju mogao da zloupotrebi pravilo o ličnoj imovinskoj odgovornosti za obaveze nastale pre promene pravne forme, imajući u vidu da članovi DOO ne odgovaraju ličnom imovinom za obaveze društva, shodno članu 139. Zakona o privrednim društvima“.

Izvor: Sentenca iz presude Vrhovnog kasacionog suda Rev 2493/2020 od 21.01.2021. godine usvojena na sednici Građanskog odeljenja od 16.03.2021. godine.