Testament je uređeni oblik jednostrane, strogo lične i opozive izjave volje za to sposobnog lica, kojom ono određuje raspodelu svoje imovine posle svoje smrti i daje druge izjave i naredbe u vezi sa svojom smrti.
Testament predstavlja strogo zakonom
uređen i propisan pravni oblik nasleđivanja,
koji se često naziva i zaveštanje, oporuka, poslednja volja.
Zakonom o naslednom pravu određena su i značenja koje testament po svojoj pravnoj prirodi ima. Gledano u formalnom smislu, testament (zaveštanje) je svaka izjava volje usmerena na postizanje nekog nasledno-pravnog efekta, data u zakonom utvrđenoj formi za testament. Formalno gledano neka osoba može imati više testamenata (zaveštanja), ali će važeći biti samo poslednji testament, jer je testament poslednja volja ostavioca. Posmatrano u materijalnom smislu poslednja volja ostavioca mora biti jedna i jedinstvena, jer je to ono što će biti sprovedeno u pravnom životu. Testament (zaveštanje) je vanvremenska i apstraktna volja ostavioca, materijalno gledano, jer i kada se testament fizički uništi, on će i dalje postojati u materijalnom smislu. Objektivni ugao definisanja testamenta kaže da testament predstavlja ispravu koja sadrži ostaviočevu poslednju volju, to je objekat na kome je napisan testament.
Testament je pravni posao, koji po naslednom pravu i Zakonu o nasleđivanju ima određene osobine. Osobine testamenta se tako definišu kao:
1. pravni posao mortis causa (za slučaj smrti),
2. dobročin (lukrativni) pravni posao,
3. jednostran pravni posao,
4. strogo lični pravni posao,
5. formalni pravni posao,
6. jednostrano opoziv pravni posao.
Da bi se testament mogao, pravno gledano, razmatrati, Zakon o nasleđivanju propisuje određene uslove koji moraju biti ispunjeni. Svi propisani uslovi, shodno Zakonu, treba da su istovremeno ispunjeni, kako bi poslednja volja ostavioca bila punovažna. Ti uslovi su sledeći:
• subjektivni uslov, koji podrazumeva da je lice ostavilac sposobno za rasuđivanje i da ima mogućnost da shvati pravne posledice svoje izjave volje date u testamentu,
• objektivi uslov podrazumeva da testament može da sastavi lice koje je ispunilo zakonom određeni starosni uslov, a to je navršenih petnaest godina,
• animus testandi, kao uslov punovažnosti ostavine se određuje kao sama namera za sačinjavanje testamenta i volja ostavioca, koja volja mora biti ozbiljna, stvarna, slobodna i upućena na nešto što je moguće ostvariti.
Testament može da se ispiše ili iskuca, čak i izgovori usmeno pred svedocima. Najsigurniji način sastavljanja testamenta (zaveštanja) je kada ga sačini advokat koji se bavi ostavinom, odnosno ostavinskim postupkom, uz potpisivanje ispred dva svedoka, jer testament može lako da se dovede pod sumnju i obori ukoliko nije urađen na zakonski način.